Infobiro

Obnovljen planinarski dom na Ravnama, na Trebeviću.

Novinarka Sarajevskog dnevnika, Mika Knežević, objavila je tekst o obnovi planinarskog doma na Ravnama, na Trebeviću.

https://www.infobiro.ba/article/1084561/sarajevski-radnici-obnovili-su-prvi-planinarski-dom-u-bosni-i-hercegovini-mika-knezevic

Dom je još 1932. godine sagradilo planinarsko društvo „Romanija“, okupljajući radnike i namještenike koji su željeli svoje slobodno vrijeme provoditi u prirodi. Tokom rata dom je gotovo potpuno uništen.

Za samo dva mjeseca dom je ponovo osposobljen za život i boravak planinara.
Prozori i vrata izrađeni su u Sarajevu, napravljen je novi namještaj, osposobljeni su vodovod i kanalizacija, uređene spavaonice i kuhinja, a u dom je uveden čak i telefon.
Za obnovu Doma pored dobrovoljnog rada svojih članova, izdvojio oko 60.000 dinara.

Dom na Ravnama nalazio se na putu prema vrhu Trebevića, Dovlićima, Bistrici i Jahorini. Bio je zamišljen kao mjesto za odmor planinara, ali i kao budući centar zimskih sportova među radnicima i namještenicima Sarajeva.
#1945

TRŠĆANI TRAŽE PRIKLJUČENJE JUGOSLAVIJI
5. oktobar 1945.
https://www.infobiro.ba/article/1084518/trscani-traze-prikljucenje-jugoslaviji-autor-nije-naveden

Pitanje budućeg statusa Trsta i Julijske Krajine bilo je jedno od važnih političkih pitanja nakon završetka Drugog svjetskog rata.
Prema tekstu objavljen u Sarajevskom dnevniku, Italijani i Slovenci iz Trsta i drugih područja pod Savezničkom vojnom upravom uputili su Savezničkoj vojnoj upravi rezoluciju kojom su tražili da se Trst i Julijska Krajina priključe Demokratskoj Federativnoj Jugoslaviji (DFJ).
U rezoluciji se posebno navodi zahtjev da Trst postane sedma federalna jedinica DFJ.
Zahtjeve su, prema tekstu, podržali i stanovnici pojedinih dijelova grada:
🔹 147 stanovnika Gvardijela
🔹 517 stanovnika Ulice Drandezija
🔹 193 stanovnika Ronijerske ulice
🔹 6.145 stanovnika reona St. Justa
🔹 čak 12.453 stanovnika reona sv. Vida u Trstu

KAKO SE U BOSNI LIJEČILO PRIJE 176 GODINA?

Odgovor pronalazimo u tekstu Ivana Frane Jukića zanimljivog naslova „Domaći liekar“ u časopisu „Bosanski prijatelj“ od 12. maja 1850.godine

https://www.infobiro.ba/article/555728/domaci-liekar-autor-nije-naveden

Autor poziva čitatelje da podijele lijekove i postupke za koje su iz vlastitog iskustva utvrdili da djeluju. Istovremeno, želi da se takvim znanjem „izkorene iz naroda“ predrasude o zapisima, hamajlijama i drugim čarolijama.

U tekstu zatim slijede tadašnji savjeti za različite zdravstvene tegobe od ujeda zmije i škorpiona, preko kožnih bolesti, pa sve do zubobolje.

Među sastojcima koje autor spominje nalaze se različite biljke, med, maslinovo ulje, sumpor, rakija, limun i brojni drugi pripravci.
Jedan detalj posebno privlači pažnju: autor predlaže da svećenici u svojim župama imaju zalihe ljekovitih biljaka poput metvice, kadulje, rute, komorača, pelina i ljubice, jer „zalud ćeš mu kazati ovu i onu travu, kad je on neima“.

INFOBIRO – digitalna riznica bosanskohercegovačke štampe.

176 KILOMETARA, 24 TAKMIČARA I VELIKA BORBA ZA POBJEDU

Jugoslovenska pošta od 1. oktobra 1940. donosi uzbudljivu reportažu o trci koju je organizovala sekcija SK Slavija. Na startu u Sarajevu, tačno u 8.30 sati, našla su se 24 biciklista, pred kojima je bilo čak 176 kilometara zahtjevne staze.

https://www.infobiro.ba/article/1097814/slavijas-levi-je-pobjednik-d-b

Uz takmičare su bili navijači, motociklisti, automobili i organizatori, a duž p**a kroz Ilidžu, Kiseljak, Busovaču i Zenicu publika je pratila svaki prolazak takmičara.
U završnici su se za pobjedu borili Kemal Haznadarević – Kemo i Slavijaš Levi. Nekoliko desetina metara pred ciljem Kemo je krenuo u završni sprint i, prema opisu reportera, projurio pored Levija.
INFOBIRO – novinska građa Bosne i Hercegovine na jednom mjestu.
#1940

KADA SU ČETVORICA MLADIH SARAJEVSKIH SLIKARA OTVORILA „BOSANSKO SELO“

30. septembar 1940.

https://www.infobiro.ba/article/1101828/svecano-otvorenje-izlozbe-slika-bosansko-selo-autor-nije-naveden

U prostorijama Sokolskog doma, pred brojnim građanima, svečano je otvorena izložba slika „Bosansko selo“.
Na izložbi su svoje radove predstavila četvorica mladih bosanskohercegovačkih slikara:
Vojo Dimitrijević
Ismet Mujezinović
Danko Ozmo
Rizah Štetić
Izložbu je otvorio arhitekta i urbanista ing. Najdhart, koji je u svom govoru umjetnost povezao sa društvom i svakodnevnim životom. Govorio je o selu kao izvoru kulturnih i društvenih vrijednosti, ali i o problemima sa kojima se tadašnje bosansko selo suočavalo – nepismenosti, alkoholu i tuberkulozi. Posebno je zanimljivo njegovo podsjećanje na „mobu“ običaj međusobnog pomaganja komšija pri žetvi, berbi ili gradnji kuće – kao primjeru svojevrsnog zadrugarstva koje postoji i bez pisanih zakona.

JAJCE PRIJE 140 GODINA: GRAD TVRĐAVA, KRALJEVA I LEGENDI

U Kalendaru Bošnjak iz 1886. godine objavljen je tekst „Kratak opis grada Jajca i znamenitosti u njemu“, autora Mihovila Špoljarića.
https://www.infobiro.ba/article/835433/kratak-opis-grada-jajca-i-znamenitosti-u-njemu-mihovil-spoljaric

Autor opisuje Jajce kao grad podignut na uzvisini koju okružuju Vrbas i Pliva, a posebno pažnju posvećuje njegovim zidinama, kulama, crkvama, džamijama i ostacima srednjovjekovnog grada.
Jajce je, prema ovom zapisu, bilo podijeljeno na tri grada – grad Zmaja Vuka Jajčanina, Srednji grad i Tvrđavu.
U tekstu se spominju kraljevski dvori, sahat-kula, podzemne prostorije uklesane u kamen, crkva sv. Luke, Careva džamija, crkva sv. Petra, kao i ostaci franjevačkog samostana i franjevačke kule.
Posebno je zanimljiv opis mjesta Kozluk, za koje autor bilježi različita tumačenja porijekla imena.
Autor zapisuje narodnu pjesmu o gradnji Jajca i Jezera i prenosi priču o Jajčaninu Ivi i Jezerkinji Mari.
Spominje i porodicu Kulenović-bega, za koju se tada govorilo da potiče od nekadašnjih bosanskih banova, kao i starodrevnu sablju koja se čuvala u njihovom posjedu.

Bosanskohercegovački film 1950.godine?

28. septembra 1950. godine list 6. april objavio je tekst pod naslovom „Prvi uspjesi našeg filma”
https://www.infobiro.ba/article/1094760/prvi-uspjesi-naseg-filma-r-b

Broj kina u Bosni i Hercegovini porastao je sa svega 26, koliko ih je bilo 1945. godine, na čak 164 uključujući pokretne kinematografe.

Bosna-film je od 1947. godine proizveo 30 filmskih mjesečnika, kao i nekoliko dokumentarnih filmova. U njima su bilježeni život i obnova Bosne i Hercegovine od privredne izgradnje do kulture, politike i sporta.

Među dokumentarnim filmovima bili su „Novi temelji“, „Na planini“ i „Odgovor naroda“, a pripremani su i novi projekti, među kojima i film „Na Sutjesci“.

Ali ono što je posebno zanimljivo jeste da se 1950. godine počelo snimati i ono što je tekst nazvao prvim umjetničkim filmom Bosne i Hercegovine.

Film „Major Bauk“ prema scenariju književnika Branka Ćopića režirao je Nikola Popović. U glavnoj ulozi Miloša Bauka bio je Marijan Lovrić, dok su na filmu radili snimatelj Mihajlo Ivanjikov, scenograf Kosta Krivokapić i kompozitor Fran Lotka.

Bosanski Vjestnik 21.april 1866.
Iz zbirke Teofila Petranovića

Udat će se prvi petak dođe.

Udaću se prvi petak dođe,
Kajaću se drugi petak dođe,
Puštiću se treći petak dođe.
Nemam dragom gaće ni košulju,
Imam dobru u mahali konu,
Uzajmiću jedan aršin platna,
Aršin platna i dva konca vlatna,
Srezaću mu gaće i košulju,
Pa ga poslat s ljudima u čaršiju,
Da ja vidim, je l’ mu koša duga,
Je l’ mu duga ostala mu pusta,
Nemam kada bi je podvezala
Svekrvici čember odrezala,
Svekru babi binjiš postavila,
Svekar babo po kafama oda,
Po kafama i po meanama
Kud’god oda? nek se nevom fali:
Neva došla binjiš postavila.
Svekrvica po mahalam oda,
Kudgod oda, nek se nevom fali
Neva došla čember odvezala

PRVE VJETRENJAČE U BOSNI
Bosna, septembar 1940. godine.

U selima Džanovići i Bogdašići, u rogatičkom kraju, oko stotinu domaćinstava suočava se s problemom koji je tada bio dio svakodnevnog života kako samljeti žito kada u blizini nema dovoljno vode za pokretanje vodenice? Rješenje je stiglo iz vjetra.
Kako se navodi u tekstu objavljenom u Jugoslovenskoj pošti 25.09.1940.godine
https://www.infobiro.ba/article/1101746/podizu-se-prve-vjetrenjace-u-bosni-autor-nije-naveden
Seljaci su preko opštine uputili zahtjev Poljoprivrednoj komori Drinske banovine i zatražili uputstva za podizanje vjetrenjača koje bi koristile snagu vjetra za mljevenje žita. U tekstu se čak razmatra mogućnost da bi, ukoliko pokušaj uspije, vjetrenjače mogle postati jedan od puteva ka elektrifikaciji sela.
INFOBIRO – novinski zapisi koji čuvaju tragove Bosne iz vremena kada su i velike ideje počinjale u malim selima.
Izvor: „Jugoslovenska pošta“, 25. septembar 1940.

196-ti rođendan cigareta
Danas je cigareta jedan od najraširenijih načina konzumiranja duhana. Koliko je zapravo stara?
Odgovor se krije u jednom tekstu objavljenom u „Jugoslovenskoj pošti“ 23. septembra 1940. godine.

https://www.infobiro.ba/article/1101699/koliko-je-stara-cigareta-autor-nije-naveden

Prema podacima iz teksta prva cigareta nastala je sasvim slučajno 1830. godine, tokom opsade Sen Man d’Arka u Siriji. Vojnici Ibrahim-paše, koji su ostali bez svojih lula, imali su duhan – ali nisu imali u čemu da ga puše. Tada su artiljerci došli na neobičnu ideju. U rukama su imali tanke papirne kesice koje su se koristile pri punjenju topova. Iskoristili su papir kao cigar-papir, umotali duhan, zapalili ga dobili ono što danas poznajemo kao cigaretu.
Već nakon mjesec dana cigarete su, kako navodi tekst, pušili širom Egipta i Male Azije, a samo godinu kasnije stigle su i u mnoge krajeve Evrope. Ubrzo su prešle i Atlantik.
, , , ,