Brodosplit

Čestitamo slavodobitniku 311. Sinjske alke! 🏆

Tino Radanović svojim je nastupom pokazao iznimnu hrabrost, mirnoću i preciznost te zasluženo ponio titulu slavodobitnika 311. Sinjske alke.

Ponosni smo što svojim radom sudjelujemo u očuvanju i stvaranju tradicije koja već stoljećima povezuje Sinj, Cetinsku krajinu i cijelu Hrvatsku.

Čestitamo Tini Radanoviću na velikom uspjehu!

UŽIVO IZ SINJA!🐎

Ovogodišnja, 311. Sinjska alka započela je spektakularno. Već u prvoj trci zabilježene su četiri „sride“, prizor koji na sinjskom alkarskom trkalištu odavno nije viđen.

Kao dugogodišnji partner Viteškog alkarskog društva, DIV Grupa s ponosom doprinosi očuvanju Sinjske alke izradom službenih alki koje se koriste na natjecanju.

Svojim znanjem, proizvodnim mogućnostima i dugogodišnjom suradnjom s Viteškim alkarskim društvom sudjelujemo u očuvanju jednog od najvrjednijih simbola hrvatske kulturne baštine, čuvajući tradiciju za buduće generacije.

DIV Grupa Specijalni proizvođač Sinjske alke! 🏇

U spomen na veličanstvenu pobjedu svojih predaka iz 1715. godine, Sinjani su utemeljili Sinjsku alku - jedinstvenu vitešku igru koja će se ove godine održati po 311. put na Alkarskom trkalištu podno stare sinjske tvrđave.

Do početka alkarskih nadmetanja dijeli nas još samo nekoliko dana, a za ovogodišnje izdanje izrađene su i nove alke.

Ponosni smo što DIV Grupa već dugi niz godina sudjeluje u očuvanju ove jedinstvene tradicije kao službeni proizvođač Sinjske alke.

U našim proizvodnim pogonima nastaju alke koje će biti sastavni dio jednog od najznačajnijih simbola hrvatske kulturne baštine i ponosa Cetinskog kraja.

U tjednu koji prethodi 311. Sinjskoj alci prisjetit ćemo se bogate povijesti, tradicije i vrijednosti koje ova jedinstvena viteška igra prenosi već više od tri stoljeća.

Danas u Slobodnoj Dalmaciji pronađite poseban prilog ''Lideri'' i upoznajte ljude i kompanije koje grade gospodarsku budućnost Dalmacije.

Dalmacija nije samo turistička destinacija. Ona je regija poduzetnika, inovatora, proizvođača i lidera koji svakodnevno stvaraju nove vrijednosti, otvaraju radna mjesta i grade poslovne priče koje nadilaze lokalne okvire.

U prilogu vas očekuje pregled vodećih dalmatinskih kompanija, analiza poslovnih rezultata te razgovori s ljudima koji stoje iza razvoja regije.

Dalmatinski poduzetnici ostvarili su gotovo 21 milijardu eura prihoda, a donose i uvid u promjene u turizmu, stanje gospodarstva te inspirativne priče koje potvrđuju da velike poslovne ideje mogu nastati upravo ovdje.

Brodosplit je posljednjih godina realizirao projekte koji su ga svrstali među tehnološki najnaprednija europska brodogradilišta. Izgradnja serije polarnih kruzera dodatno je potvrdila njegovu poziciju u zahtjevnoj niši srednje velikih ekspedicijskih brodova.

Brodosplit nije samo brodogradilište, nego i spoj znanja, tradicije, stručnih ljudi i industrijskih kapaciteta koji mogu stvarati proizvode visoke dodane vrijednosti za svjetsko tržište.

Primjer toga je i jahta OLIVIA O, koju je portal SuperYachtsoftheCaribbean, opisao kao jednu je od najzanimljivijih istraživačkih jahti u svojoj klasi. Projekt je razvijen na temelju komercijalne offshore platforme tvrtke ULSTEIN Design & Solutions, a završni dizajnerski pečat dao je Espen Øino International sa svojim timom.

Trup i nadgrađe izrađeni su u Brodosplitu, a završna montaža obavljena je u Norveškoj, što je model suradnje čest u gradnji složenih specijaliziranih plovila. Posebnu prepoznatljivost brodu daje Ulsteinov patentirani X-BOW®, koji je razvijen za zahtjevne offshore uvjete i osmišljen da poboljša plovidbu u teškom moru.

Projekt OLIVIA O još je jedan dokaz tehničke sposobnosti splitskog škvera u segmentu visokozahtjevne i luksuzne polarno-ekspedicijske brodogradnje.

Izvor: Instagram profil .

Nedavno se ponovno govorilo o lošem stanju u Brodosplitu. Nitko ne spori da problemi postoje niti da su posljedice ozbiljne. Ali ako želimo biti objektivni prema građanima, onda se mora govoriti i o uzrocima, a ne samo o posljedicama.

Danas u Brodosplitu radi oko dvjestotinjak ljudi. To je slika sadašnjeg trenutka, ali nije slika mogućnosti ovog škvera niti njegovih kapaciteta.

Posljednjih godina pogodili su nas događaji na koje nismo mogli utjecati. Brodosplit nije došao u ovu poziciju preko noći i suočio se s nizom okolnosti koje su snažno pogodile njegovo poslovanje. Riječ je o brodogradilištu koje je desetljećima gradilo složene brodove, zapošljavalo tisuće ljudi i razvilo znanje, infrastrukturu i stručnost za najzahtjevnije projekte. Taj potencijal nije nestao, nego su nestale okolnosti koje su omogućavale kontinuitet proizvodnje.

Prvi veliki udar bila je pandemija COVID-19, koja je poremetila tržište, zaustavila investicije i odgodila realizaciju brojnih projekata. Posebno je pogođen projekt najvećeg jedrenjaka s križnim jedrima na svijetu Golden Horizon, čija je komercijalna eksploatacija trebala osigurati očekivane prihode i povrat značajnih ulaganja.

Novi ozbiljan problem pojavio se 2022. godine nakon uvođenja međunarodnih sankcija Rusiji. Brodosplit je imao osigurane kreditne linije za financiranje svojih projekata preko ruske VTB banke, no zbog sankcija sva sredstva su blokirana. Financiranje je praktički zaustavljeno, iako je bilo ugovoreno, što je dovelo do prekida financijskih tokova nužnih za nastavak proizvodnje. Na takav razvoj događaja Brodosplit nije mogao utjecati jer je bio posljedica međunarodnih okolnosti i više sile.

Unatoč svemu, Brodosplit je u prethodnim godinama ostvario projekte koji su ga svrstali među tehnološki najnaprednija europska brodogradilišta. Izgrađena je serija polarnih kruzera, čime se brodogradilište pozicioniralo u zahtjevnoj tržišnoj niši srednje velikih ekspedicijskih brodova.

Istodobno, veliki potencijal predstavljao je i vojni program, posebno izgradnja obalno ophodnih brodova. U taj projekt Brodosplit je uložio znatno više sredstava nego što je bilo ugovoreno, oslanjajući se na najave naručitelja da će priznati korekcije cijena nastale zbog izvanrednog rasta troškova gradnje. Prema procjeni vještaka, troškovi su zbog poremećaja na svjetskom tržištu, rasta cijena materijala i problema u lancima opskrbe porasli za više od 79%. Takve izvanredne okolnosti nije moglo podnijeti samo brodogradilište.

Danas se uglavnom govori o dugovima, zastojima i malom broju zaposlenih. To jesu činjenice, ali one predstavljaju posljedicu, a ne cjelovitu priču. Nije dovoljno održati konferenciju za medije i pokazati na sadašnje stanje. Javnost zaslužuje čuti i kako je do njega došlo.

Brodosplit nije samo nekoliko stotina zaposlenih i prazni pogoni. Brodosplit je znanje, tradicija, stručni ljudi i industrijski kapacitet koji može ponovno zapošljavati tisuće radnika i stvarati proizvode visoke dodane vrijednosti za svjetsko tržište.

18. srpnja 1993. pušten je u promet pontonski most na Maslenici!

Na današnji dan prije 33 godine u promet je pušten pontonski most preko Novskog ždrila, čime je ponovno uspostavljena cestovna veza između sjevera i juga Hrvatske nakon rušenja Masleničkog mosta 1991. godine.

Most je bio dug 279 metara, širok oko 7 metara, a sastojao se od 5 pontonskih teglenica povezanih sa 6 čeličnih prijelaznih mostova.

Projektiran je i izgrađen u rekordnom roku te je mogao podnijeti promet osobnih i teretnih vozila, unatoč vrlo zahtjevnim uvjetima u Novskom ždrilu.

Ovaj izniman graditeljski pothvat ostvaren je u ratnim uvjetima zahvaljujući stručnosti i predanosti brojnih hrvatskih tvrtki i institucija.

U projektu i izgradnji sudjelovali su Brodosplit, Brodospas, Konstruktor Split, Hidroelektra Zagreb, Brodotrogir, Brodogradilište Vranjic, projektanti Brodosplita u suradnji s Fakultetom elektrotehnike, strojarstva i brodogradnje (FESB) u Splitu, dok su investitor bile Hrvatske ceste. Ključnu ulogu u postavljanju, osiguranju i obrani mosta imali su pripadnici Hrvatske vojske i Ministarstva unutarnjih poslova.

Pontonski most bio je mnogo više od prometnice - bio je simbol hrvatskog znanja, zajedništva, odlučnosti i pobjede. Sve do otvaranja novog Masleničkog mosta 1997. godine bio je jedna od najvažnijih prometnih poveznica u Hrvatskoj.

S ponosom se prisjećamo svih koji su sudjelovali u ovom povijesnom pothvatu te odajemo počast hrvatskim braniteljima koji su omogućili da Hrvatska ponovno bude povezana.

Neka se nikada ne zaboravi!🇭🇷🇭🇷🇭🇷

Povijest koju ste stvarali, pomozite sačuvati. Budimo zajedno čuvari baštine Domovinskog rata!

Pridružite se pozivu Muzej Domovinskog rata u Splitu / Homeland War Museum in Split na suradnju u prikupljanju predmeta koji svjedoče o zbivanjima iz Domovinskog rata i čuvaju uspomenu na stvaranje hrvatske države.

Brodosplit je svoju odgovornost prema očuvanju ove baštine pokazao još 2016. godine, kada je, na zamolbu Grada Splita, Muzeju darovao cjelokupnu zbirku naoružanja i opreme izrađene u brodogradilištu tijekom Domovinskog rata.

Na inicijativu Udruge veterana Domovinskog rata Brodosplit nastala je „Zbirka Brodosplit“, koja obuhvaća 116 predmeta i 42 fotografije. Riječ je o vrijednoj građi koja svjedoči o doprinosu Brodosplita i njegovih radnika u obrani Republike Hrvatske te ima izniman edukativni i povijesni značaj.

Muzej Domovinskog rata u Splitu trenutačno djeluje kroz galerijski prostor, a u tijeku su pripreme za budući stalni muzejski postav u novoj zgradi na prostoru bivše vojarne na Poljudu. U njemu će svoje mjesto pronaći i „Zbirka Brodosplit“, zajedno s brojnim drugim autentičnim predmetima koje su donirali građani i institucije.

Posebnu vrijednost za Muzej imaju predmeti vezani uz Zborno područje Split, ratne odore, osobna i vojna oprema, oznake, fotografije, dokumenti i drugi autentični materijali.

Svaki donirani predmet bit će stručno evidentiran, zaštićen i trajno pohranjen u fundusu Muzeja kao dio kulturne baštine Republike Hrvatske. Za svaku donaciju izdaje se službena potvrda, a dobrodošli su i drugi oblici suradnje, poput razgovora, svjedočanstava te ustupanja preslika dokumenata i fotografija.

Za dodatne informacije i dogovor oko donacija obratite se Muzeju putem e-pošte [email protected] ili na broj telefona 021 665 209.

Više informacija o postupku doniranja dostupno je na mrežnoj stranici Muzeja: https://mdrus.hr.

Na fotografiji je prikazano idejno rješenje buduće zgrade Muzeja Domovinskog rata u Splitu.